Hagiohr :: Uvod u hagioterapiju

Hagioterapija u suvremenoj Europi 

(Hagiohr br. 25)
Piše: prof. dr. sc. Tomislav Ivančić

Uvod

hagioterapija u suvremenoj europiHagioterapija je znanstvena antropološka terapijska metoda koja se temelji na saznanjima klasične filozofske antropologije i na najnovijim znanstvenim otkrićima neuroznanosti i epigenetike. Područje je njezina istraživanja antropološka medicina, koja, kao treća medicina, ima svoje začetke sredinom 20. stoljeća. Objekt znanstvenog istraživanja i terapijskog djelovanja hagioterapije jest čovjekova duhovna duša.
Mnogi europski javni djelatnici vjeruju da će 21. stoljeće biti stoljeće duha. Drugi govore o velikom povratku Europe svojim napuštenim korijenima. Filozofi vide spas Europe i njezine kulture, znanosti i civilizacije u povratku sintezi razuma i uma, ratia i intelekta. Naime, Europa tone u mrak uma, ona je bolesna nasmrt i mnogi joj naviještaju propast.
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Kapucinski samostan u Bavarskoj – buduća klinika antropološke medicine? 

(Hagiohr br. 25)
Piše: Marija Ivanović

kapucinski-samostan-u-bavarskoj mPodno bavarskih Alpi, u centru bavarskog gradića Rosenheima i maloj oazi mira – kapucinskom samostanu, skromna sestra i hagioasistentica Maria-Renate Tiefenthaler djeluje na području antropološke medicine. Svoj rad s hagiopacijentima sestra Maria-Renate naziva Pružanje antropološke pomoći, budući da, kako sama kaže, mnogima koji dolaze po pomoć pojam hagioterapije nije poznat. K njoj ne dolaze samo vjernici, nego i ateisti koji se nimalo ne ustručavaju zakoračiti u prostore zatvorenog samostana sestara klarisa-kapucinerica jer se u tom kraju pročulo da ta posebna žena čovjeku patniku uistinu pomaže. Vijest o njezinu radu došla je i do tamošnje gradonačelnice, koja se i sama počela zanimati za antropološku medicinu.
 
Cijeli tekst je dostupan registriranim korisnicima i on line pretplatnicima.

Opširnije...

Budućnost i mladost u kontekstu četiri dimenzije čovjeka

(Hagiohr br. 24)
Piše: prof. dr. Tomislav Ivančić

Želimo li govoriti o budućnosti, trebamo postati svjesni da smo previše vezani na materijalno, da mislimo samo o tome kako ovdje preživjeti i ne umrijeti. Zato pokušajmo o budućnosti dublje razmišljati.
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Duhovni kompas

(Hagiohr br. 24)
Piše: Nada Ivošević, hagioasistentica

duhovni kompasLjudi današnjeg svijeta ponose se znanjem i intelektualnim razvojem, proizvodnim kapacitetima i uspjesima koje postižu vjerujući da o tim uspjesima ovisi dobar i sretan život. Mnogi danas imaju visok životni standard, ali nisu zadovoljni sa svojim životima, osjećaju egzistencijalnu prazninu i, pored svih dostignuća, kao da im uvijek nešto nedostaje. Postavlja se pitanje vrijednosti života, onoga što radimo i kako živimo. Nameću se pitanja smisla: „Tko sam i što radim ovdje na Zemlji? Kako živjeti u svijetu koji ponekad izgleda kao da ga ispunjavaju samo ratovi, sukobi, nadmetanja, bolesti...? Kako živjeti koristan život? Zašto neke osobe pronalaze smisao  i umiru sretne? Koje su tajne pronalaska sreće i mudrog življenja?“
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Oblikujmo svoju sudbinu

(Hagiohr br. 24)
Piše: Ines Vranješ, hagioasistentica
CDP Zagreb

Negativna riječ, upućena mi od bliske i drage osobe, obara moj pogled, odvlači moje misli u neku tamu i stvara u meni napetost i tjeskobu. Doživljavam da se život razara, a ostaje samo gorčina i bol. Svjesna što se događa odlučujem se za slobodu od svega što nije dobrota i ljubav i sve se čudesno mijenja! Stvarno. Ovaj tekst ne bi nastao da se nisam uvjerila u snagu pozitivnih misli i doživjela da se promjenom mojih misli situacije i odnosi s ljudima mijenjaju od napetih do opuštenih i punih ljubavi. Želite li i vi doživjeti tu radost, slobodu i ljepotu života, dovoljno je da se odlučite živjeti u istini, dobroti i ljubavi.
 
Cijeli tekst je dostupan registriranim korisnicima i on line pretplatnicima.

Opširnije...

Sličice iz hagioterapijske prakse

(Hagiohr br. 24)
Istinitost podataka jamče Centri koji su slučajeve ustupili. Podaci poznati uredništvu.

Promjena već nakon tri susreta
Žena u pedesetim godinama dolazi u Centar za hagioterapiju zbog dugogodišnjih glavobolja, točnije migrene od koje pati trideset godina. Na hagioterapiju je upućuje liječnica obiteljske medicine. Uslijed migrena bila je i u teškom psihičkom stanju, odnosno to je doprinijelo njenom beznađu i određenoj depresiji. Bili su to samo simptomi neke dublje boli. Napravila je sve moguće medicinske pretrage i obišla specijaliste te se liječila i medikamentozno i psihoterapijski.
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Hagioterapijski program za ljeto

(Hagiohr br. 23)
Piše: prof. dr. Tomislav Ivančić

U ovo ljetno doba htio bih vam pokloniti jedan mali dar uz čiju ćemo pomoć odrasti u zrele i zdrave ljude, ljude koji mogu pomagati drugima. To nam je danas, kada se mnoge neprirodne i nehumane stvari smatraju normalnima, jako potrebno.
 
Cijeli tekst je dostupan registriranim korisnicima i on line pretplatnicima.

Opširnije...

Kršćanin u susretu s hagioterapijom (treći dio)

(Hagiohr br. 22)
Piše: Ivo Perišić, dipl. ing. matematike

hg23 uuh 2Biblijski pisci
U prva dva poglavlja Knjige postanka spominju se tri osobe: Bog, Adam i Eva. Iz njihova ponašanja i njihovih osobina skicirali smo ideal zdravog osobnog života i zdravih međuljudskih odnosa. Na prvi pogled, jer se tamo nitko drugi ne spominje, naša tema izgleda završena. Na kraju drugog nastavka teksta skicirali smo na koji se način početak Knjige postanka može čitati kao znanstveni tekst pa, i s te strane, tema izgleda zaključena. No, je li baš tako? Zapitajmo se tko je te retke napisao i tko su bili prvi čitatelji? Odgovori na ova dva pitanja obogatit će našu raspravicu na iznenađujući način.
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Hagioterapija osobno: Prirodna promjena

(Hagiohr br. 23)
Piše: Vesna Drmić, prof.

“U vječnosti postoji samo jedno: trajnost.
U vremenu postoji samo jedno: promjena.”
(sv. Augustin)

Ponekad se pitam trebam li kod sebe mijenjati ono što meni smeta ili ono što iritira druge. Kako prepoznati da se trebam mijenjati?  Na primjer, treba li glasan čovjek stišati svoj glas, govoriti smireno, poluglasno, tako da se i svi oko njega stišaju ne bi li ga čuli? Treba li borbenost krotiti dok ne postane mirna voda? Treba li blagoglagoljivi zašutjeti?
Koliko sigurnosti u djelovanju imaju ljudi koji hite naprijed ili i oni često imaju povez preko očiju, pa što bude? To i slično samo se ponekad pitam. Pitanja sama izmile u potrebi da se stave pred Učitelja, ne bi li On dao odgovor, prekinuo ustajalost, udahnuo svježinu.
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Hagioasistent i hagiopacijent

(Hagiohr br. 22)
Piše: prof. dr. Tomislav Ivančić

Hagioasistent „zrači“

hagioasisteni i hagiopacijentNa hagiopacijenta prelazi, „zrači“, ono što hagioasistent nosi u sebi. Jer, duh je sloboda, on je posvuda i točno se može osjetiti kakva je tko osoba, dobra ili zla. Duh očituje ono što mislimo, za što se opredjeljujemo, kakvi smo iznutra – ljubimo li čovjeka ili smo ljuti na nekoga – sve to naš duh „zrači“. Ako hagioasistent nije iznutra savršeno čist, to prelazi na hagiopacijenta, on to osjeća i to ga može još više uznemiriti.
Cilj antropološke medicine i hagioterapije jest donijeti zdravlje, ne tražiti da hagiopacijent sam dođe do tog zdravlja, da se liječi, da se obrati jer to bi bila psihologija i psihijatrija.
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Terapija u hagioterapiji

(Hagiohr br. 22)
Piše: Ana Perišić, hagioasistentica
CHT Split

terapija u hagioterapijiČovjek je stvorenje nad svakim drugim stvorenjem jer misli, govori, komunicira, kreativan je, planira, odlučuje se i ima povjerenje. On je ograničen u svojoj spoznaji, ali bez ograničenja u svojim spoznajnim mogućnostima. Zato je čovjek neizmjeran u razvoju i nisu mu niti patnja niti bol prepreke u ostvarenju. Rješenje je u njegovoj spoznaji smisla vlastitog postojanja i u odluci da bude vrhunsko biće. Hagioterapija, kao svojevrsna novost na znanstvenom i terapijskom području, otkriva snagu čovjekova duha i bezgranične mogućnosti kada čovjek živi po zakonitostima vrednota.
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Kršćanin u susretu s hagioterapijom (drugi dio)

(Hagiohr br. 22)
Piše: Ivo Perišić, dipl. ing. matematike

Božja društvenost

krscanini u susretu s hagioterpijom 3Rečenica '... sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo' zvuči kao zabrana, a kad dublje proniknemo u nju vidimo da je Bog ustvari rekao: 'Adame, ti si čovjek i budi slobodan čovjek. Ja sam Bog. Pusti mene da budem Bog.' Naglasak je na slobodi i odgovornosti, a ne na zabrani. Nije li ovo aksiom tolerancije o kojoj svi danas toliko govore?! Kad ne bi bilo tužno, bilo bi smiješno kad nas kršćane ponižavaju da smo netolerantni oko nekakvih  prava na abortus, eutanaziju i slično. Po definiciji kršćanin je onaj koji je uvijek za 1 tolerantniji od nekršćanina. Kršćanin, naime, uz to što jednako voli i poštuje sve ljude, još voli i poštuje svoga Boga, pa ne uzima sebi prava koja Njemu pripadaju!
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Postojim i jesam

(Hagiohr br. 22)
Piše: prof. Marinko Banožić, hagioasistent
CHT Oroslavje

postojim i jesamGledam se u sebi i oko sebe i ne mogu ne vidjeti i ne primijetiti samog sebe. Postojim i jesam! Živim! Kako to da sam se do sada tako malo ili gotovo nikako zapažao? Gdje sam do sada bio i gdje živio? Kamo otiđoše i nestadoše te kamo idu moji dani? Gdje si do sada bila, moja svijesti, spoznajo i samospoznajo? Zašto vas do sada nisam koristio kad je očito da vas imam? Zar život bez svijesti o samom sebi uopće vrijedi? Tko sam to ja? Toliko toga imam, a toliko toga ne koristim od svojih mogućnosti. Tko je onaj koji promatra i tko je promatrani?
 
Cijeli tekst je dostupan registriranim korisnicima i on line pretplatnicima.

Opširnije...

Osoba – izvor božanskog dostojanstva 

(Hagiohr br. 21)
Autor: prof.dr. Tomislav Ivančić
(Sažetak predavanja održanog u Zagrebu, u  Kinoteci, u siječnju 2013.)

Podsjetimo se, čovjek je najprije duhovna duša. Najniži dio čovjeka jest biološki, tijelo; viša je razina psihološka, u koju spadaju osjećaji i bezbroj drugih čovjekovih reakcija; treća je razina antropološka, po kojoj je čovjek čovjek; četvrta je razina teološka i obuhvaća odnos prema Stvoritelju. Svaki je čovjek potpuno ovisan o Stvoritelju i svatko jasno zna da ga nije odabrao ni poslao u svijet nitko od ljudi. Svi znamo da postoji jedan Otac sviju nas.
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Kršćanin u susretu s hagioterapijom (Prvi dio) 

(Hagiohr br. 21)
Piše: Ivo Perišić, dipl. ing. matematike

krscanin u susretu s hgtp1Hagioterapija nije religijska, nego znanstvena disciplina. Ona istražuje zakonitosti duhovne patologije koje vrijede općenito za svakog čovjeka, vjernika (bilo koje vjere) i nevjernika. Međutim,  suvremenog vjernika-kršćanina, naviknutog (ili bolje: istreniranog) na prvenstvo znanosti ovo može zbuniti pa će se zapitati: „Kako i gdje vrijede zakoni hagioterapije u mojoj vjeri? Jesu li možda zakoni hagioterapije u suprotnosti s nekim vjerskim propisima, tj. je li zdravo uvijek slijediti propise svoje vjere? Da bih nadvladao patnju, treba li mi vjera ili hagioterapija? Koje od ovoga dvoga ima prednost? Mogu li, u skladu sa svojom vjerom, urediti bolje i pravednije odnose u svojoj obitelji i društvu? Ili mi i za ovo najprije treba hagioterapija, pa tek onda vjera?“
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

U potrazi za smislom 

(Hagiohr br. 21)
Piše: Ines Vranješ, hagioasistentica
CDP Zagreb

u potrazi-za smislomTražiti smisao života spada u čovjekovu bit i to može samo čovjek. Životinje žive instinktivno i nikada ne postavljaju pitanje o smislu svoga života. Smisao života svaki čovjek mora naći sam, on se mora otkriti; smisao života ne može se izmisliti.
Čovjek je slobodno i odgovorno biće. Čovjekova sloboda znači biti slobodan „od“ instinkta, „za“ odgovornost vlastite egzistencije.  U traženju smisla čovjeka vodi savjest.
 
Cijeli tekst je dostupan registriranim korisnicima i on line pretplatnicima.

Opširnije...

Iz duhovnih vježbi 2013.

(Hagiohr br. 20)
Voditelj i autor: prof. dr. Tomislav Ivančić

iz duhovnih vjezbiPočetkom siječnja ove godine održane su duhovne vježbe u Nadbiskupijskom sjemeništu na Šalati u Zagrebu. Sudjelovalo je oko 700 sudionika, a vodio ih je prof. T. Ivančić.
Specifičnost tih duhovnih vježbi jest osobito praktična naglašenost vježbanja. Pod sintagmom „duhovne vježbe“ očito razumijemo da se radi o vježbanju naše duhovne duše.
Duhovnu dušu svakome od nas stvara Bog u trenutku začeća. Ta je duša izranjena grijehom i treba joj duhovna terapija. Duhovna je duša, pak, poput riznice u kojoj se kriju čovjekove vrhunske sposobnosti kao sjeme koje treba zasijati ili kao materijal koji treba razviti. U biti čovjeka stalni je razvoj, od malenog do odraslog čovjeka, od grešnika do sveca, od neukog do znanstvenog, od bolesnog do zdravog. Te se sposobnosti u nama mogu razviti kroz duhovni život i stalnu praksu.
Isus traži da „vršimo“ Očevu volju, da „činimo“ ono što On zapovijeda. On kaže da Otac radi i On stalno radi, te da je bit našeg života stalni rad na sebi.
 
Cijeli tekst je dostupan registriranim korisnicima i on line pretplatnicima.

Opširnije...

Hagioterapija i neizlječive bolesti

(Hagiohr br. 19)
Piše: prof. dr. Tomislav Ivančić

hagioterapija i neizljecive bolestiBrojne su bolesti na fizičkoj i psihičkoj razini neizlječive. Pitamo se gdje su uzroci neizlječivih bolesti. U jednoj emisiji na HKR-u prof. Ivančić govorio je o epohalnom otkriću koje pruža mogućnosti sasvim novog pristupa zdravlju, ali i o nužnim promjenama u društvu. Filozofske znanosti, neuroznanosti, biološke, fizikalne i teološke znanosti početkom 20.-og stoljeća napravile su divovske korake u spoznaji čovjeka i rješavanju njegovih temeljnih problema. Stojimo na pragu sasvim novih zakoračaja u bolje sutra i u ozdravljivanju čovjeka. Budućnost ne pripada zlu, nego dobru i povjerenju u Stvoritelja. Uostalom, evo u nastavku što nam je znanost otkrila o Stvoritelju i čovjeku.
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Tko ne vjeruje u čuda, nije realist

(Hagiohr br. 19)
Piše: Nada Ivošević, hagioasistentica

Istinski duhovni rast nije moguć bez znanja i spoznaje o tome tko sam ja i kako funkcioniram te kakva je moja prava priroda. Bez znanja o svojoj stvarnoj naravi ne možemo znati u kom smjeru trebamo ići. Stoga, dotaknimo istinu u kontekstu pravog stanja stvari, neovisno o tome što mi mislimo, što vjerujemo ili kakve bismo željeli da one budu. Svoj životni put možemo zasnovati na svojim racionalnim zaključcima, na odgoju koji smo dobili u obitelji, vjerskom učenju, na svojim osjećajima ili na intuitivnim spoznajama. No, to nije stvarno znanje (gnoza) koje proizlazi iz dubine našeg bića, iz naše vlastite spoznaje i iskustva o tome tko sam zapravo i kako funkcioniram u okviru zakonitosti svijeta. Ljudsko tijelo je velik i složen sustav, kojem je potrebno jedinstvo sa psihom i dušom da bi dobro i skladno funkcioniralo. Naime, povezanost duše i tijela vjekovima je stara teza, ali ono što je novo u suvremenom istraživanju duhovni su uzroci konkretnih oboljenja.
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Čovjek i njegova bolest

(Hagiohr. br. 18)
Piše: Ivana Vranešić, hagioasistentica
Prikaz knjige Arthura Joresa, Čovjek i njegova bolest
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Antropološka medicina u kontekstu Evanđelja - Razgovor s prof. dr. T. Ivančićem (Hagiohr br. 18)

(Hagiohr br. 18)
Razgovarala: Željka Karadakić
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Smisao postojanja

(Hagiohr br. 17)
Piše: Ivana Vranešić, hagioasistentica
Osvrt na knjigu V.E. Frankla, Vremena odluke

smisao postojanjaU knjizi 'Vremena odluke' psihijatar Viktor E. Frankl pokazuje odlučujuću ulogu duhovne dimenzije u prihvaćanju patnje, pronalaženju odgovora na egzistencijalna pitanja i stavljanja čovjeka na pravo mjesto u svakoj situaciji.
Duhovna dimenzija čovjeka i njegova sloboda u odgovornosti odlučujuće su u životu, unatoč biološkim, psihološkim i socijalnim utjecajnim činiteljima. Sve razlike među ljudima potječu od duhovne dimenzije.
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Započinje era antropološke medicine - Razgovor s prof. dr. Tomislavom Ivančićem

(Hagiohr br. 17)
Razgovarala: Željka Karadakić
 
Cijeli tekst je dostupan registriranim korisnicima i on line pretplatnicima.

Opširnije...

Srce – središte antropološke medicine

(Hagiohr br. 16)
Piše: prof.dr. Tomislav Ivančić

srce srediste antropoloske medicineSredišnje je pitanje antropologije pitanje srca. Od svih duhovnih organa koje smo proučavali i otkrivali im bolesti, srce kao da nam je ostalo zagonetka.
Promatrano čisto medicinski i fizički, srce je organ koji stalno okuplja, uzima i prihvaća krv, a istovremeno je daje. Pojam srca nešto je ili, još bolje, netko u nama tko je sposoban prihvaćati svakog čovjeka, prihvaćati ljubav, a istovremeno davati ljubav, pomoći čovjeku, biti za njega i uz njega.
Ako promatramo biblijski, nalazimo da srce okuplja sve što je čovjek, dobro i zlo, život i smrt; kao neko mjesto u kojem se stalno odlučujemo što ćemo izabrati.
Srce je mjesto ljubavi i središte svega, prebivalište Stvoritelja.
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Ovisnost i sloboda

(Hagiohr br. 15)
Piše: prof.dr. Tomislav Ivančić

ovisnost i slobodaKod ovisnosti hagioterapija ima svoju zadaću koju ne može ispuniti ni psihijatrija, ni psihologija ni medicina. Da bismo ovo sve ispravno razumjeli moramo dobro razlikovati dvije discipline - filozofsku antropologiju na kojoj gradimo hagioterapiju, i antropološku medicinu.
Filozofska antropologija istražuje čovjekovu duhovnu dušu, dakle čovjekov duh, a antropološka medicina njezine ranjenosti i bolesti.
Kod ovisnosti hagioterapija ima svoju zadaću koju ne može ispuniti ni psihijatrija, ni psihologija ni medicina.
Za početak, važno je razlikovati ovisnost od navezanosti, a navezanosti pak razlikovati od navika. Ovisnost i navezanost tiču se psihe, a navike se tiču i fizičke i psihičke i duhovne razine te mogu biti pozitivne i negativne.
Kad se radi o ovisnosti, radi se o simptomu čiji uzrok je na duhovnoj razini. Ovisnost je fenomen koji se očituje na psihičkoj razini, a izvor tom fenomenu je ranjenost ili velika oštećenost slobodne volje na duhovnoj razini.
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Čudesna trojstvenost hagioterapije

(Hagiohr br. 14)
Piše: prof.dr. Tomislav Ivančić

Vjera, ufanje i ljubav su temelj svakog čovjeka. Vjera je spoznaja svojeg jadnog stanja i onoga što bismo trebali biti te gledanje naprijed - u viziju koju imamo ispred sebe.
Međutim, ono što bi trebalo postići, vizija koja je ispred nas, nešto je nedokučivo i ne možemo to neposredno postići. Vjera nam pokazuje, ali nam to ne može dati. Zato između vjere i one vizije koju imamo i s kojom se želimo sjediniti postoji nada.
Nada je dakle akcija, ili drugačije, nada je metoda kojom od vjere prelazimo u ljubav, od čežnje za nečim što vidimo u sebi, do sjedinjenja s time. Bez nade se ništa ne može ostvariti.
Nada je, rekli smo, metoda izlaženja iz vjere i nadilaženje vjere, transcendiranje vjere i prelazak u ljubav. Kad promatramo hagioterapiju onda vidimo da se i čitava terapija kreće u tom trojstvu - najprije hagiopacijentu pokazati i objasniti odakle njegova bolest, potom mu pokazati gdje je njegovo zdravlje i kako se preko hagioterapije dolazi do duhovnog zdravlja. Kada mu što jasnije pokažemo duhovno zdravlje kao cilj, on dobiva motivaciju, u njemu se budi nada da to može postići. Hagioasistent je svjedok, netko tko je već postigao taj cilj, tu ljubav i zato može drugome u najljepšim slikama prikazati kako da krene i uspije.
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Svatko od nas treba biti hagioasistent

(Hagiohr br. 13)
Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Treći međunarodni studij hagioterapije:
Spoznati patnju duhovne duše


(Hagiohr br. 12 i 13)
Piše: Ivana Vranešić, hagioasistentica

Na Trećem međunarodnom studiju hagioterapije učili smo kako najprije sebi, a zatim i hagiopacijentima posredovati duhovno zdravlje. Da bismo se uputili u posredovanje duhovnog zdravlja važno je biti discipliniran te na znanstveni način promišljati o svemu što je Stvoritelj stavio u prirodu.
Studij se sastojao od dva dijela - hagioterapijske patologije koja obuhvaća uzroke duhovne patologije te boli i patnje duhovne duše te hagioterapijske terapije koja obuhvaća spoznaje o hagiopacijentu, hagioasistentu, zakonitostima duha i liječenje i posredovanje duhovne terapije.
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Tko je to hagioasistent

(Hagiohr br. 12)
Piše: Ana Perišić, voditeljica CHT Split
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Riješiti najveću zagonetku čovječanstva

(Hagiohr br. 12 i 13)
Piše: prof.dr. Tomislav Ivančić
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Hagioterapija u kontekstu Kraljevstva Božjeg

(Hagiohr br. 11)
Piše: prof.dr. Tomislav Ivančić

hgtp u kont k bZnanost počiva na otkrićima. Otkriće znači da nešto što nam je bilo skriveno, a prisutno, postaje otkriveno i vidljivo. Biologija je odavna u nama i oko nas, ali nam je bila skrivena dok ju znanstvenici nisu iznijeli. Teologija, sve propovijedi Crkve i cijela kršćanska vjera trude se otkriti ono što je duboko u čovjeku – slutnju da je stvoren na sliku Božju.
I hagioterapija otkriva ono što je već prisutno, otkriva da je čovjek dvostruko biće - „razapet“  između neba i zemlje, između duha koji je totalna sloboda i tijela koje je ograničeno. Čovjek je zato ujedno i čudesno biće jer sadrži u sebi sve što je Stvoritelj stvorio. Dakle, čovjek je cjelina svega stvorenog. Njegovo je tijelo stvoreno od zemlje, kako nalazimo u Knjizi Postanka, a potom mu je Stvoritelj udahnuo svoj životni dah i tako je čovjek postao živa duša. Tijelo koje je stvoreno od zemlje još nije čovjek, nego čovjek postaje čovjek kada mu j svemogući Stvoritelj iz sebe udahnuo besmrtni dah – njegovu osobnost, savjest, život, intelekt, karakter, spolnost, vjeru, nadu, ljubav, kreativnost, transcendentnost,svijest, slobodu.
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Ne moramo biti poput hipnotiziranih ptičica

(Hagiohr br. 10)
Piše: Mirko Čosić

hipnotizirana pticaU amazonskoj prašumi postoji zmija koja obitava na drveću, puže i lovi ptičice. Specifičnost ove zmije je da ona dopuže u blizinu ptice koja se nalazi na drvetu i iznenada se podigne iznad lišća tako da ju ptica vidi. Sirotu pticu ta pojava toliko prestraši da se ona skameni od straha i fiksira na zmiju. Iako je zmija udaljena od nje ponekad i više metara ptica ne bježi jer je na neki način fiksirana na zmiju. Tako zmija lagano dopuže do ptice i proždire ju. Međutim, ako ptičici njen partner ili pripadnik jata uspije pjevanjem ili letenjem skrenuti pozornost sa zmije, ptičica dolazi k sebi (rekli bismo da se sabere) i odleti u slobodu.
Hagioasistenti su poput ptičica koje će „otrgnuti“ hagiopacijente od problema (zmije) koji ih želi progutati. Hagioterapija je upravo taj obrat, čupanje iz zagrljaja negativnih sila koje čovjeka drže u ropstvu.

Cijeli tekst je dostupan registriranim korisnicima i on line pretplatnicima.

Opširnije...

Ljubav – bit hagioterapije

(Hagiohr br. 10)
Piše: prof.dr. Tomislav Ivančić

ljubav bit hagioterapijeHagioterapija se bavi upravo time kako čovjeka uvjeriti da je ljubljen. Potrebno je čovjeka podsjetiti na brojne ljepote u njemu  i oko njega, na nekoga tko mu je dao da živi i uživa.
Hagioterapija je, naime, naziv za proučavanje čovjekove duhovne duše, a u duhovnoj duši nekako prebiva Bog. Ako upoznamo duhovnu dušu, osobnost, karakter, inteligenciju, savjest, kreativnost, religioznost, upoznat ćemo i svog Stvoritelja, jer on nam je u duhovnoj duši blizak. Zato sve ovisi o duhovnoj duši i kada nju izliječimo, izliječili smo čitavog čovjeka.
Hagioterapija nije neka metoda, nego mentalitet i život.
Raditi hagioterapiju znači imati čast biti zaodjeven u samog Stvoritelja svijeta, biti u duhu, u moralu, u čovječnosti. Onaj tko radi hagioterapiju sam postaje lijek za druge jer drugi uz njega osjete ljubav. Bit hagioterapije je ljubav prema čovjeku, a ljubav je bit duhovnog zdravlja.
Bitak je ljubav, Stvoritelj je ljubav. Ljubav se ne može negdje naći. Ona je božanska sila koja nam daje snagu da možemo podnijeti teškoće života i ostati vjerni ljubavi. Ljubav daje snagu za sve drugo.

 Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Iskusiti duha u patnji

(Hagiohr br. 8)
Piše: dr. Sanea Mihaljević, spec.psihijatar

iskusiti duh u patnjiU posljednje vrijeme vrlo je popularno koristiti se pojmom duha i duhovnog.
No, često se uhvatim kako niti sama nisam baš uvijek svjesna značenja riječi duh. U pravom definiranju te riječi pomažu mi sjećanja na iskustva za koja smatram da su duhovne naravi. Koja bi to konkretna iskustva bila? Evo nekoliko primjera:
- kada doživim prijezir neke osobe i izborim se za praštanje umjesto za očaj, a nakon toga se možemo pogledati u oči;
- kada, nakon što doživim nemoć pred nekim zadatkom, gledam u dobar ishod unatoč negativnostima koje me žele obeshrabriti;
- kada doživim uslišanje molitve koja je bila „krik“ iz dubine duše;
- kada uspijem izaći iz neodlučnosti i ustrajem u određenoj odluci;
- kada mi neka osoba „ide na živce“, a ja se izborim da na njoj uočim barem mrvicu dobra (npr. lijepo se odijeva) i tako ju polako zavolim;
- kada mi ne smetaju nečije izvanjske nepravilnosti, jer volim tog čovjeka u cijelosti...
Kada bolje razmislim, mogla bih nizati čitavo mnoštvo sličnih primjera, ali evo što je izvrsni teolog Karl Rahner rekao na tu temu:
„Duha se može iskusiti tamo gdje netko slobodno preuzima odgovornost, iako od toga nema nikakav dokaz za uspjeh; tamo gdje čovjek doživi svoju krajnju slobodu koju mu nitko ne može oduzeti; tamo gdje se skok u smrt prihvaća kao početak ispunjenja nepojmljivih obećanja; kad osjetimo da je naš život u cjelini ipak dobar i prihvaćen, iako to ne možemo dokazati; kad netko užasnu, beznadnu svagdašnjicu prihvaća opušteno, a da ni sam ne shvaća zašto; kad se nečega odričemo i osjetimo da smo kapitulirali, a to je zapravo pobjeda; kad se možemo prepustiti i smrti kao dobitku, bez straha i strepnje.“
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Istraživati i ozdravljati

(Hagiohr br. 8 i 9)
Piše: prof.dr. Tomislav Ivančić
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Praksa i samo praksa (drugog međunarodnog studija hagioterapije)

(Hagiohr br. 7)
Piše: Ivana Vranešić, hagioasistentica
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Hagioterapija – od prakse do znanosti 

(Hagiohr br. 7)
Piše: Mirjana Ožegović, voditeljica CHT Bjelovar
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Drugi studij hagioterapije 

(Hagiohr br. 6)
Piše: Ivana Vranešić, hagioasistentica


Drugi po redu međunarodni studij hagioterapije, nazvan 'Znanje i iskustvo', nije bio ponavljanje gradiva iz prethodne godine već je naglasak bio na stjecanju praktičnog znanja i iskustva hagioterapijskih sadržaja, a okupio je polaznike iz 12 zemalja.
 
Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Osvježenje u svijetu 

(Hagiohr br.6)
Piše: Goran Rajčić

osvijezenje u svijetuDio iz seminarskog rada „Kratki pregled hagioterapije“ (lipanj 2010), studenta Gorana Rajiča, iz kolegija Hagioterapija, na Institutu za teološku kulturu laika pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koji je odobrio i ustupio prof. dr. T. Ivančić.
 


Cijeli tekst je dostupan on line pretplatnicima.

Opširnije...

Duhovna duša - središte čovjeka
(razgovor s prof. dr. T. Ivančićem)

(Hagiohr br. 1)
Razgovarala: Željka Kolar

1Iako se do sada mislilo kako se duh ne može proučavati, znanost u tom pogledu sve više napreduje. Hagioterapija promatra upravo tu duhovnu dimenziju u čovjeku i bavi se duhovnom dušom.
Između religioznosti i psihe se nalazi duhovna duša. Duhovnu dušu stvara Bog u čovjeku i tu se nalazi sve ono po čemu je čovjek čovjek i po čemu je on duhovno biće. Duhovna duša je forma našega tijela, kaže sv. Toma, ali i Aristotel. Iz nje izlazi sve ono po čemu je čitav produhovljen, i psiha, i vegetativna duša, i čitavo tijelo, sve je produhovljeno. Kao što u nama srce pumpa krv koja teče čitavim tijelom, i kao što je mozak centrala za živce koji su u čitavom tijelu, tako je i s duhovnom dušom. Iz nje izlazi svjetlo u kojem je jasan čitav čovjekov organizam.
Ako čovjeka naučimo da bude čestit, pošten, etičan, da mudro i ispravno misli, gleda i živi, ako mu pomognemo da ljubi, a ne mrzi, da s Bogom uspostavi kontakt, onda možemo izliječiti do 70% fizičkih bolesti. Zadaća hagioterapije je pokazati čovjeku da može biti vrhunsko i kreativno biće, a to je onda početak sreće, novog društva, novih obitelji, novih brakova, novih međuljudskih odnosa.

Cijeli tekst je dostupan registriranim korisnicima i on line pretplatnicima 

Opširnije...

Objavljeno u rubrici:

KOMENTARI

IZDANJA

Čestitam vam na izvrsno koncipiranom, dobro uređenom, suvremeno dizajniranom časopisu, koji iznad svega ima odlične tekstove. U Hrvatskoj rijetko nailazimo na takva izdanja… Nema ih!
Hagiohr ima mnogoznačan, pamtljiv, dojmljiv naslov, izvrstan logotip, uvijek odličnu naslovnicu i sve kvalitete koje mogu izvana zainteresirati suvremenoga čovjeka.

mr. sc. Slavica Marković, muzejska savjetnica
Upraviteljica Kabineta grafike
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Svakako čitaj Hagiohr. Ima čudesnih članaka koji ti pomažu da odrasteš u vrhunskog čovjeka. Uređuju ga ljudi koji hagioterapijom pomažu drugima.

prof.dr. Tomislav Ivančić

Bravo! Najbolji časopis što sam ikad čitala, preporučujem svima.


Marina Rimac, čitateljica (komentar na fb profilu Hagiohr)

Imati časopis Hagiohr je jednako kao živjeti uz hagioasistenta i sam kroz praksu postati vrhunski čovjek.

Domen Plavčak

Svaki novi broj časopisa sve je bolji, što govori o proživljenome iskustvu i nesebičnoj ljubavi svih onih koji sudjeluju u samome stvaranju. Hvala Vam, lijepo je što postojite.

Silvijo Jurešić, Rab

Hagiohr je nešto najbolje što sam ikada pročitao.

Thady O'Connor, Irska

Najljepši časopis na svijetu… Tko ne čita ne zna što je dobro i lijepo... Sve pohvale zaslužuje.

Jela Jurić

Čestitam na velikom trudu i postignutim rezultatima u vezi internetske stranice Vašeg i našeg Hagiohr-a. Bravo! Izvrsno! Svaka čast!

Marko Derežanin

Kao prosvjetni radnik u Vašem časopisu našla prekrasne , dirljive i korisne tekstove.
Srdačan pozdrav iz Slavonskog Broda!

Ljubica Džaferović

Čitajući ovaj časopis obogaćujem sebe, a moj duh raste i neprestano jača. Hvala Vam na svakom novom broju!

Mirjana Vraneša

Odličan časopis, iz broja u broj sve bolji. Svatko može naći nešto za sebe..

Zora Gobin

Čitajući Hagio.hr spoznala sam smisao postojanja i otkrila odgovore na mnoga pitanja. Preporučila bih svakome da čita ovaj časopis. Lijepo je što postojite!!

Ivana Braica

Ima odgovore na mnoga naša pitanja i traganja. Kada između računa stigne u poštanski sandučić to je radost i veselje! Čita se od korica do korica. Riječi urednice preeedobre, odmah dižu dvije stepenice iznad, na duhovnu razinu, i onda samo hraniš svoju dušu. Tako je dobro dati i duši obrok, nekada čak danima ne dobije ništa pa se umanjuje, umanjuje... Činimo dobro i čitajmo hagiohr najbolji časopis!

Đurđica Visković, čitateljica (komentar na fb profilu Hagiohr)

Već nekih godinu dana kupujem hagio hr, i ovaj primjerak (21) mi je moram priznat možda i najbolji, nekako je sve složeno savršenim redom, na puno pitanja sam pronašla odgovore upravo u ovom broju, počevši sa tekstom prof. Ivančića o Osobi. Odličan časopis, preporučam svima..

Ivana Mandić Andačić, čitateljica (komentar na fb profilu Hagiohr)

  • Hagiohr - promo izdanje
  • Hagiohr - broj 1
  • Hagiohr - broj 2
  • Hagiohr - broj 3
  • Hagiohr - broj 4
  • Hagiohr - broj 5
  • Hagiohr - broj 6
  • Hagiohr - broj 7
  • Hagiohr - broj 8
  • Hagiohr - broj 9
  • Hagiohr - broj 10
  • Hagiohr - broj 11
  • Hagiohr - broj 12
  • Hagiohr - broj 13
  • Hagiohr - broj 14
  • Hagiohr - broj 15
  • Hagiohr - broj 16
  • Hagiohr - broj 17
  • image
  • image
Previous Next